
Glavni izbornik
Naslovnica |
Stari Slatinik |
Zaviajno drutvo |
Zaviajna zbirka |
Virtualna etnja zbirkom |
Vijesti |
Fotografije |
Staroslatiniki glas |
Knjige |
Dokumenti |
Poveznice |
Pretraivanje |
Knjiga gostiju |
Kontakt |
Stari Slatinik |
![]() |
![]() |
![]() |
Thursday, 10 January 2008 | |
Naselje Stari Slatinik nalazi se na glavnoj prometnici kroz Brodsko Posavlje, na raskriju putova: Brod, Gradiška, Poega. Sa sjevera ga zaklanjaju šumoviti breuljci Dilj gore Obri, Rastovica i Travnik, a na jugu se protee ravna Posavina, plodna polja i vodoplavne livade pod imenom: Boin, Pisci, Mostaš, Baine, Grabarje, Kri, Doljanska, Mlaka, Razliv, Jelas, te šume Lug i irovnjak. Po zadnjem popisu stanovništva 2001. godine u Starom Slatiniku ivi ukupno 1495 stanovnika, od toga 736 muških i 759 enskih osoba. Selo je dobilo ime po slanim izvorima slatinama koji se nalaze povrh današnjeg poloaja sela. Geološka prošlost kraja see unazad 5 milijuna godina, što potvruju nalazi slatkovodnih pueva i školjaka s lokaliteta Bijeli zdenac i este naslage ugljena lignita. Sedimentacija se odvijala u jezersko-barskim uvjetima. Na prisustvo ovjeka ukazuju arheološki nalazi od kojih najstariji seu u prapovijest (oko 3500 godina), a otkriveni su prilikom iskopa kanala na prostoru Jelas polja (ui toponimi: Popreine, Mlaka, Lug, Razliv) i pripadaju takozvanoj brodskoj kulturi – srednje bronano doba. Nešto zapadnije u podruju Krevina (Kri) nalazi se veliko kasnobronanodobno naselje i groblje (staro oko 3000 godina). Kasnijih arheoloških nalaza nema sve do srednjovjekovnih ostataka starog sela na podruju Kuišta, ali i oko izvora Bijeli zdenac, te u blizini ugljenokopa u šumi Rastovica. U 11. i 12. stoljeu podruje Slatinika bilo je dio velikog posjeda crkveno-viteškog reda Templara. Središte tog posjeda bila je utvrda i samostan Brišana (Borostyan) na Petnji iznad Završja. Prvi spomen imena Slatinik je iz 1221. godine kada je zapisana prodaja posjeda Sclatnich.
Srednjovjekovna gradina koje se spominje u školskoj spomenici na irovnjaku je ustvari gradina u Mrsunjskom lugu (iz 11.stoljea), danas smještena neposredno uz autocestu. Spominje se još jedna gradina u brdima iznad sela, a vjerojatno se radi o gradini nedaleko crkve sv. Martin u Loviu. Godine 1536. zavladali su Turci. Selo se tada zvalo Skenderovci po begu Skenderu ija je kmetija bilo. Nakon izgona Turaka 1691. godine nastale su velike promjene u sastavu stanovništva doseljavanjem bosanskog ivlja. Godine 1702. osnovana je Posavska krajina kao granina oblast prema Turskoj. Za vojniku slubu sposobno muško stanovništvo ukljueno je u ardaklije, koji su na ardacima uz Savu obavljali straarsku slubu. Takoer su morali ii na rabotu kod gradnje utvrda, popravljanja putova, nasipa, a polazili su i u ratove koje je Austrijska carevina vodila diljem Europe.
Od 1750. godine «uzakonjena» je VIII. gradiška pukovnije u kojoj se našao i Stari Slatinik. Isprva je i Slatinik bio sijelo satnije-kompanije, ali od 1764. godine sijelo je u Stupniku. Ovdje moete skinuti Powerpoint prezentaciju o Starom Slatiniku .
|
|
Zadnja Promjena ( Friday, 12 April 2013 ) |