Naslovnica arrow Stari Slatinik
Stari Slatinik PDF Ispis E-mail
Thursday, 10 January 2008

        Naselje Stari Slatinik nalazi se na glavnoj  prometnici kroz Brodsko Posavlje, na raskriju putova: Brod, Gradiška, Poega. Sa sjevera ga zaklanjaju  šumoviti breuljci Dilj gore Obri, Rastovica i Travnik, a na jugu se protee ravna Posavina, plodna polja i vodoplavne livade pod imenom: Boin, Pisci, Mostaš, Baine, Grabarje, Kri, Doljanska, Mlaka, Razliv, Jelas, te šume Lug i irovnjak.

         Po zadnjem popisu stanovništva 2001. godine u Starom Slatiniku ivi ukupno 1495 stanovnika, od toga 736 muških i 759 enskih osoba.

       Selo je dobilo ime po slanim izvorima slatinama koji se nalaze povrh današnjeg poloaja sela.

       Geološka prošlost  kraja see unazad 5 milijuna godina, što potvruju nalazi slatkovodnih pueva i školjaka s lokaliteta Bijeli zdenac i este naslage ugljena lignita. Sedimentacija se odvijala u jezersko-barskim uvjetima.

        Na prisustvo ovjeka ukazuju arheološki nalazi od kojih najstariji seu u prapovijest (oko 3500 godina), a otkriveni su prilikom iskopa kanala na prostoru Jelas polja (ui toponimi: Popreine, Mlaka, Lug, Razliv) i pripadaju takozvanoj brodskoj kulturi – srednje bronano doba. Nešto zapadnije u podruju Krevina (Kri) nalazi se veliko kasnobronanodobno naselje i groblje (staro oko 3000 godina). Kasnijih arheoloških nalaza nema sve do srednjovjekovnih ostataka starog sela na podruju Kuišta, ali i oko izvora Bijeli zdenac, te u blizini ugljenokopa u šumi Rastovica. 

       U 11. i 12. stoljeu podruje Slatinika bilo je dio velikog posjeda crkveno-viteškog reda Templara. Središte tog posjeda  bila je utvrda i samostan Brišana (Borostyan) na Petnji iznad Završja.

       Prvi spomen imena Slatinik je iz 1221. godine kada je zapisana prodaja posjeda Sclatnich.

       Srednjovjekovna gradina koje se spominje u školskoj spomenici na irovnjaku je ustvari gradina u Mrsunjskom lugu (iz 11.stoljea), danas smještena neposredno uz autocestu. Spominje se još jedna gradina u brdima iznad sela, a vjerojatno se radi o gradini nedaleko crkve sv. Martin u Loviu.
      
        Staro selo bilo je raštrkano po breuljcima na Kuištima. Spadalo je pod upu sv. Martina u Loviu, a kasnije pod upu u Buju. Po predaji selo je u to vrijeme imalo samo osam zadrunih obitelji, od kojih je najviše lanova imala porodica Kopori. Kue su im bile usred njihovih posjeda, graene od pletera i brvana, a pokrivene slamom. Na mjestu gdje se nalazi kri na Kuištima bilo je groblje – Slatinsko greblje, a put koji do tamo vodi i danas se zove Mrtvaki put.

        Godine 1536. zavladali su Turci. Selo se tada zvalo Skenderovci  po begu Skenderu ija je kmetija bilo. Nakon izgona Turaka 1691. godine nastale su velike promjene u sastavu stanovništva doseljavanjem bosanskog ivlja.

         Godine 1702. osnovana je Posavska krajina kao granina oblast prema Turskoj. Za vojniku slubu sposobno muško stanovništvo ukljueno je u ardaklije, koji su na ardacima uz Savu obavljali straarsku slubu.  Takoer su morali ii na rabotu kod gradnje utvrda, popravljanja putova, nasipa, a polazili su i u ratove koje je  Austrijska carevina vodila diljem Europe. 

          Od 1750. godine «uzakonjena» je VIII. gradiška pukovnije u kojoj se našao i Stari Slatinik. Isprva je i Slatinik bio sijelo satnije-kompanije, ali od 1764. godine sijelo je u Stupniku.
          
          Naseljavanje pod prisilom sa Kuišta na drum i ušoravanje sela izvršeno je oko godine 1748. Od godine 1779. do 1788. završen je zidani drum kroz pukovniju i izgraeni mostovi, zasaeni drvoredi. Ve godine 1780. uveden je ovim drumom poštanski promet diliansama.
        
          Godine 1758. Slatinik je pripojen upi u Sibinju. U selu je bila drvena kapelica sv. Josipa. Današnja crkva, takoer sv. Josipa, sagraena je 1894. Godine.1829.godine osnovana je u mjestu narodna škola. Bila je drvena, a 1863. napravljena je nova zidana zgrada. Kada je razvojaena Vojna Krajina 1871. godine, poklonjen je asniki stan sa zgradama i zemljištem za školu i stan uitelja. Današnja školska zgrada sagraena je 1930. godine. 
       
          Godine 1889. dovršena je i predana u promet eljeznika pruga Nova Gradiška – Brod. eljeznike karte na stanici Stari Slatinik poele su se izdavati 1932. godine.
       
Radi povoljnog smještaja na raskrsnici putova u Slatiniku se poetkom 20. stoljea podiu i mali industrijski pogoni, mlinovi Dane Budisavljevia i Ilije Martinovia.
           
         Poslije Prvog svjetskog rata u šumi zvanoj Rastovica otvoren je rudnik-majdan smeeg ugljena lignita. Radnici su veinom bili iz Srbije i Slovenije i Liani iz Stupnika. Šokci nisu išli raditi u rudnik. Majdan je zatvoren 1923. godine. Pokušaj obnove rudnika poslije II svjetskog rata bio je vrlo kratak.   
                            
        U godinama «izmeu dva rata» Maar Pavo Gry podigao je veu ciglanu koja je radila sve do osamdesetih godina prošlog stoljea.
       
        Zadruni dom graen je 1948. godine. Elektrino osvjetljenje selo je dobilo 7. rujna 1959., a drum je asfaltiran 1971. godine. Kulturno-umjetniko društvo «Dukat» djelovalo je od 1994. do 1996. godine.

Ovdje moete skinuti Powerpoint prezentaciju o Starom Slatiniku

 

 

 
View Larger Map

Zadnja Promjena ( Friday, 12 April 2013 )